... i dont know....

Inteligencija je svojstvo uspješnog snalaženja jedinke u novim sitacijama , opća sposobnost mišljenja pri rješavanju problema .
Postupci za mjerenje inteligencije se nazivaju testovima inteligencije .
Empirijski se moraju provjeriti mjerna svojstva testa : objektivnost , pouzdanost , osjetljivost i valjanost . Test se može smatrati valjanim samo ako su provjerena njegova mjerna svojstva .

Mentalna dob
Da bi se lakše mogla uspoređivati inteligencija djece različite dobi uveden je kvocijent inteligencije . On se određuje tako da se mentalna dob djeteta podjeli njegovom kronološkom dobi i zatim pomnoži sa 100
Kvocijent inteligencije je prikladna mjera inteligencije djece ,ali ne i odraslih . Kvocijent inteligencije odraslih može se približno ustanoviti što se najčešće čini zbog popularnosti ove mjere u široj javnosti .

Pamćenje je mogućnost primanja,zadržavanja i korištenja informacija .

SENZORNO Pamćenje
- vrlo kratko zadržava informacije u nepromjenjenom obliku
- traje koliko i podražaj (pr. gledanje izloga )

KRATKOROČNO Pamćenje
- zadržavamo inf ponavljanjem dok nam je ona potrebna (pr. tel br)
- ako mislimo da će nam ta inf trebati kasnije onda ju kodiramo
Kodiranje pri pamćenju je promjena inf u oblik koji se može pohraniti i pronaći kad se njima koristimo , inf se iz dugoročnog vraća u kratkoročno
Kratkoročno pamćenje ima 3 funkcije :
• kratko zadržavanje
• mjesto kodiranja
• radno pamćenje/memorija
MNEMOTEHNIKA – niz postupaka kako ćemo zapamtiti neke podatke (svatko ima svoj način na koji to radi)

DUGOROČNO Pamćenje
Autobiografsko p. – kada se sjećamo gdje i kada smo neku informaciju usvojili , kada nešto novo učimo točno znamo gdje smo to učili i kada i ono služi za stjecanje znanja
Semantičko p. – ne sjećamo se gdje i kada smo usvojili informaciju ,ali znamo što znače (pr. kuća , lopta )
Za stjecanje znanja
Proceduralno p. – služe za stjecanje vještina
3 faze – teorija , primjena teorije , automatizirano obavljanje vještine

Da li je nešto zapamćeno ispitujemo n 3 načina :
• metode prepoznavanja (odvojiti staro naučeno od novog i onda naučiti ono novo)
• metoda dosjećanja ( ne možemo se dosjetiti ili prepoznati neki materijal )
• metoda uštede ( gradivo koje smo zaboravili jer ga se ne dosjećamo i ne prepoznajemo ga pri ponovnom učenju redovito naučimo brže )

4 osnovna uzroka zaboravljanja
• postepeno gubljenje tragova pamćenja ( ako npr često ne upotrebljavamo npr. Strani jezik koji nismo dobro naučili onda zaboravljamo )
• nemogućnost pronalaženja inf u dugoročnom pamćenju ( ako nemamo dobar put do nje )
• represija ( potiskivanje onih sadržaja koji su nam neugodni ili se od njih plašimo )
• interferencija (kad učenje jednog gradiva utječe na učenje drugog)
pozitivni transfer – staro gradivo pomaže učenju novog gradiva
negativni transfer – staro gradivo ometa učenje novog gradiva

retrogradna amnezija – nemogućnost dosjećanja događaja prije ozlijede mozga
anterogradna amnezija – nemogućnost stvaranja novog dugoročnog pamćenja
hipomnezija – smanjena mogućnost pamćenja
hipermnezija – pamćenje svih informacija koje se percipiraju
paramnezija – lažna sjećanja koja nastaju tako što se praznine u sjećanju na novije događaje popunjavaju izmišljenim podacima


Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti , promjene u ponašanju nastale na osnovi iskustva

1. teorije učenja uvjetovanjem
• klasično uvjetovanje – učimo reakciju
generalizacija podražaja je pojava da i podražaji slični up uzrokuju ur (što je podražaj sličniji up je jača od ur ) – pr. strah od zubara se generalizira na sve u doktorskim kutama
diskriminacija podražaja omogućuje učenje razlika među sličnim podražajima - pr. ako psu dajemo hranu nakon tona frek 1000 Hz a nakon tona od 900 Hz ne dajemo hranu uskoro će pas izlučivati slinu samo na ton frek od 1000 Hz
eksperimentalna neuroza – pr. pas i krug i elipsa
• operativno uvjetovanje – učimo oblik ponašanja
operantno ponašanje – pr. zatvorimo gladnu mačku u kavez s rezom ,a izvan kaveza stavimo ribu . mačka bi na različite načine pokušavala izaći dok slučajno ne bi gurnula rezu i tako otvorila kavez . vratimo mačku unutra koja je još uvijek gladna . primjetit ćemo da će vrijeme potrebno da mačka izađe van biti sve kraće – zakon efekta
operantno uvjetovanje - potkrijepljenje – pozitivno (u obliku nagrade , podrške) i negativno (pokuda , kazna).pozitivno potkrijepljenje je efikasnije (pr. štakor i poluga)
ulančavanje – koristi se za vježbanje u sportu i glazbi , kada se koristi kod životinja onda se ulančavanje najčešće odvija unatrag – pr. majmuna prvo naučimo da poljubi trenera pa plješće pa salto da bi dobili čitavu točku – salto,poljubac,pljeskanje
• uvjetovanje višeg reda – ljudi i životinje često osnivaju nove ur na starijim ur


2. socijalna teorija učenja
• modeliranje – učenik promatra živi model npr. trener pokazuje učeniku niski udarac u tenisu , ponašanje po bontonu
• imitacija – ako se potpuno oponaša model ,ali ne razumijevajući čemu služi takvo ponašanje (pr. trogodišnja djevojčica koja se pokušava našminkati kao majka
• promatranje – model može znati da ga promatramo ili ne , vodimo brigu o posljedicama , na temelju posledica procjenjujemo jel to dobro ili ne
• simboličko – pismeno ili usmeno – neko ponašanje može model samo učeniku opisati


3. kognitivna teorija učenja
• učenje uvidom – učenje s razumijevanjem , otporno na zaborav i stres i opća mogućnost korištenja , pojavljuje se pri rješavanju problema
• prikriveno učenje – senzorno učenje
• učenje mapom – vezano uz snalaženje u prostoru